24. avgust 2013.
Povijesno područje – Nekropola sa stećcima Gvozno kod Kalinovika proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine – na sjednici održanoj od 8. do 14. studenog 2005. godine
Kalinovički kraj je prostrano i krševito planinsko područje, ispresijecano brdima, uvalama i manjim vodenim tokovima.
Gvozno je malo kraško polje na Treskavici, udaljeno od Kalinovika oko 11 km prema sjeverozapadu. Polje je na jugu i istoku okruženo krševitim brežuljcima, a sa zapada i sjevera se najprije postepeno, a zatim naglo uzdižu šumoviti dijelovi planine. U blizini polja je nekoliko vrela od kojih nastaju potoci, natapaju polje i zatim poniru.
U južnom dijelu polja, u podnožju brda Gradac, na blago uzdignutom terenu, smještena je nekropola sa stećcima. Od kote 1396 (Gradac) udaljena je oko 300 m zračne linije.
Oko 500 m sjeverozapadno od nekropole, sa desne strane puta, Š. Bešlagić je naišao na zarasle ostatke građevine sa polukružnim zidnim izbočenjem koje podsjeća na apsidu crkve.
Povijesni podaci
Planina Treskavica je granični pojas između šumom obraslog dijela Bosne i krševite Hercegovine, odnosno između Bosne i Huma. Jugozapadni dio planine od davnina su posjećivali stočari iz stolačkih i ljubinjskih sela, poznati i danas kao Humnjaci. U Gvoznu, kao relativno niskoj depresiji, osim stočarstva je u dobroj mjeri bila zastupljena i planinska zemljoradnja.
Iako je ovaj kraj nedovoljno arheološki ispitan, sa sigurnošću se može reći da je naseljavan još u prapovijesno doba. Gradac u Gvoznu je prapovijesna gradina na kojoj je metodom rekognosciranja 1953. godine pronađen arheološki materijal iz bronzanog i željeznog doba. Na nekoliko mjesta su pronađeni lokaliteti iz antičkog perioda. (Đ. Basler, 1956., 250)
Srednjovjekovna župa Zagorje, kojoj je pripadalo i Gvozno polje, obuhvatala je područje između gornjeg toka Neretve i Drine. Župa se prvi put spominje oko 1322. godine u povelji bosanskog bana Stjepana II. Kotromanića, kojom knezu Vukoslavu daruje župe Banicu i Vrbanju. Iz spomenute povelje vidi se da je Zagorje predstavljao župan Poznanj Purčić.
U poveljama aragonsko-napuljskog kralja Alfonza V. iz 1444. i 1445. godine spominju se Veletin i Obalj kao utvrđeni gradovi u Zagorju. Pored ovih u kalinovičkom kraju postoje ostaci još dvaju srednjovjekovnih gradova. Jedan je kod naselja Ljusići, a drugi kod sela Bojići. (Š. Bešlagić, 1962., 8)
O naseljenosti ovog kraja u srednjem vijeku govore brojne nekropole sa stećcima. Među njima je veliki broj ukrašenih stećaka, a nekoliko ih ima originalne motive i natpise. Stećci iz okolice Kalinovika se mogu okvirno datirati u 14. i 15. stoljeće.
PRESTIGE-MIA